03 Dec TOP 20 pametnih gradova
Inovacije koncepta pametnih gradova, eng. smart city, omogućavaju gradskim upravama širom svijeta perspektivne nove načine interakcije sa građanima i poboljšanje kvaliteta njihovih života.
Kako bismo podstakli napore ka razvoju inovativnih funkcija prvenstveno grada Banjaluke ali i ostalih gradova, donosimo vam listu TOP 20 pametnih gradova u svijetu.
1. London
2. Singapur
3. Seul
4. Nju Jork
5. Helsinki
6. Montreal
7. Boston
8. Melburn
9. Barselona
10. Šangaj
11. San Francisko
12. Beč
13. Amsterdam
14. Šenzen
15. Štokholm
16. Tajpej
17. Čikago
18. Sijetl
19. Hong Kong
20. Šarlot
Nivo razvoja gradova u posmatranoj oblasti je ocjenjivan na osnovu 10 tematskih faktora koje gradovi treba da razmatraju prilikom planiranja svog “pametnog” razvoja. Ti faktori su :
1. Finansiranje inicijativa za pametne gradove
Mehanizmi inovativnog finansiranja inicijativa za pametne gradove podrazumijevaju takmičenja i hakatone, partnerstva sa privatnim kompanijama, pametne politike nabavke i nacionalne ili regionalne fondove.
2. Razvoj strategija za pametne gradove
Definisanje pametnih rješenja relevantnih za gradove podrazumijeva izučavanje realnih interakcija koje građani imaju sa gradom, procjenu prirodnih prednosti koje grad ima te stvaranje vizije pametnog grada kao putanje na kojoj se ovi ciljevi poklapaju.
3. Pametni klasteri i inovativne četvrti
Gradovi širom svijeta eksperimentišu sve više sa geografski skoncentrisanim inovativnim eko-sistemima kao područjima za testiranje inovacija te središtima za razmjenu znanja.
4. Digitalno uvođenje građana u pametne gradove
Grad postaje stvarno “pametan” onda kada su svi građani spremni za to. Mnogi gradovi rizikuju isključivanje čitavih grupa svojih građana iz koncepta pametnog grada. Učenje građana kako da se kreću digitalnim svijetom je ključan aspekt plana uvođenja građana u pametne gradove.
5. Obećanje slobodnih informacija
Slobodne informacije se javljaju kao troškovno efikasan način da se poveća građanska uključenost u funkcionisanje grada, da se započnu gradski projekti koji brinu o potrebama građana, da se prati napredak inicijative pametnog grada, popravi efikasnost i reaktivnost te primjeni znanje cijele populacije na gradska rješenja.
6. Zajedničko stvaranje pametnog grada
Uključivanje kompanija, startapa, studenata i javnosti može dovesti do veće raznolikosti, količine, kvaliteta ideja, ali i povratnih informacija. Zauzvrat, građani pokažu veliki entuzijazam kada im je ukazana prilika da sudjeluju u dizajnu i odlučivanju budućnosti svoga grada.
7. Modeli vođenja pametnih gradova
Vlade treba da dizajniraju fleksibilne putanje za uprave da prirodno evoluiraju zajedno sa inicijativom pametnog grada koja se širi i postaje složenija. Takođe, fokus inicijative postaje mnogo neodređeniji, kao i broj faktora koji utiču na nju.
8. Dijeljenje znanja među gradovima
Gradske uprave mogu dobiti pristup širokim mrežama znanja i iskustava i ne moraju da pilotiraju svojim misijama pametnog grada u izolaciji.
9. Pripremanje pametne radne snage
Vodeći pametni gradovi prepoznaju važnost podržavanja svojih građana svih životnih doba u njihovim digitalnim vještinama. Učeća iskustva uključuju hakatone koji pomažu zajednicama da se upoznaju sa digitalnim alatkama, formalnim programima obrazovanja i povezanošću sa industrijom što pomaže stvaranje radne snage budućnosti.
10. Više od pristupačnosti i efikasnosti
Stvarno pametan grad ima potencijal da transformiše karakter i život u gradu, oživi njegovu ekonomiju i kulturu, ojača otpornost i održivost te čak zbliži društvenu povezanost sa vladom i između građana.
