
08 Sep Pametni gradovi – trend koji osvaja svijet
Kako gradovi postaju pametni? Koje sisteme uključuju pametni gradovi i koji su “najpametniji” gradovi na svijetu?
Pametni grad (eng. “Smart City”) postaje sve više spominjan pojam, a veliki broj gradova širom svijeta imeplemtira pametne sisteme u različite sfere funkcionisanja zajednice kako bi smanjili troškove i potrošnju energije, te život građana učinili jednostavnijim.
Pojava ovog koncepta je direktan odgovor na dva ključna trenda koja se dešavaju upravo sada: urbanizacija i razvoj tehnologije.
Naime, proces urbanizacije je zahvatio većinu evropskih i svjetskih gradova gdje se konstantno povećava broj stanovnika koji se preseljavaju u gradove što direktno utiče na funkcionisanje cijelog grada i njegove infrastrukture. Kako bi se zadovoljile potrebe građana gradovi treba da se suoče sa izazovom povećane potrošnje energije, hrane, vode, organizacije gradskog prevoza i slično.
S ciljem unapređenja kvaliteta života građana javila se potreba za pronalaženjem novih inovativnih rješenja koja će osigurati održivost, ali i smanjiti potrošnju energije i emisiju štetnih gasova. Takođe, rast i razvoj se dešava u svim segmentima društva, a najbrže od svega razvija se tehnologija, te danas svjedočimo informatičkoj i tehnološkoj revoluciji novog doba. Tako su pametni gradovi reakcija na urbanizaciju, ali i proizvod ubrzanog razvoja informacionih tehnologija i znanja koje imaju temelje u tehnologiji Internet of Things (IoT). Ovaj pojam se odnosi na instalaciju senzora i njihovo povezivanje u mreže (lokalne i gradske) kako bi se mogao vršiti nadzor i upravljanje objektima. Na ovaj način se povezuju sva pametna rješenja, te sve zasebne cjeline koje čine pametni grad pametnim.
Pametni gradovi su vizija budućnosti koja je već pokucala na vrata sadašnjosti, te unaprijedila život građana u velikom broju gradova širom svijeta. Pametni grad nije ništa drugo nego sistem koji integriše različite informacione, komunikacijske i digitalne tehnologije, te IoT rješenja kako bi se unaprijedilo upravljanje gradom, efikasnost gradskih usluga, te smanjili troškovi što doprinosi zaštiti životne sredine i podiže životni standard.
Ovo podrazumijeva implementaciju pametnih rješenja u svim oblastima javnih usluga kako što su rasvjeta, saobraćaj, proizvodnja energije i njihovu integraciju čime se ubrzava komunikacija između ovih sistema i u konačnici postiže održiv razvoj.
Šta imaju pametni gradovi u odnosu na ostale?
Kako bi se povećala efikasnost korištenja energije gradovi koji teže da budu pametni koriste pametne sisteme i to najčešće pametni parking i gradski prevoz, zatim pametnu rasvjetu, taxi. Pametni sistemi je potrebno da budu upotrebljeni u gradskoj administraciji, bezbjednosti i zdravstvu. Pametni gradovi se mogu smatrati idustrijom ovog vijeka, te glavnim indikatorom uspješnog razvoja urbane sredine i njenih građana.
Energetski održivi gradovi
Karakteristike pametnih gradova se odnose i na energetsku efikasnost i održivost istih, te u tom smislu u svijetu raste trend gradova koji su u potpunosti energetski održivi. Ovo podrazumijeva korištenje obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija, hidroenergija, energija vjetra i biomase. Takođe, prema nekim istraživanjima tržište pametnih gradova će od 2020. porasti na oko 1,5 biliona $ od čega se oko 25% odnosi na pametne sisteme upravljanja, dok se najbrži rast odnosi na energetska rješenja.
Ako se uzme u obzir da gradovi stvaraju do 70% štetnih stakleničkih gasova razumljivo je da se inovacije u sferi pametnih gradova oslanjaju na korištenje zelene energije čime se smanjuje njihov negativan uticaj na sredinu.
“Najpametniji” gradovi svijeta
Najveće svjetske metropole se takmiče za titulu najpametnijeg grada, te se ranigraju na listi prema ESE Cities in Motion indeksu koji u obzir uzima devet faktora: sposobnost privlačenja i ulaganja u ljude, društvena kohezija, ekonomija, okoliš, upravljanje, urbano planiranje, međunarodna suradnja, tehnologija i transport.
U 2017. godini New York je proglašen za najpametniji grad, a najvišu ocjenu je dobio za ekonomiju, dok je drugo mjesto pripalo Londonu koji je najbolje ocijenjen grad u pogledu privlačenja i ulaganja u ljude. Na listi se dalje nalaze Pariz, Tokijo i Reyjkjavikomkoji je dokaz da pametni gradovi nisu samo megapolisti. U prvih 10 su se našli i Singapur, Seoul, Toronto, Hong Kong i Amsterdam koji je jedan od prvih gradova koji je primijenio pametne sisteme za svoje fukncionisanje.
Na našim prostorima ova tema je tek sada počela biti interesantna i u fokusu gradskih vlasti pojedinih gradova u regionu. Postati pametan grad zahtijeva inicijativu, opredjeljenost, te ulaganja koja su dugoročno isplativa za sve građane.
Poslovni centar TELEMAX je prva pametna zgrada u Banjoj Luci, a kompanija TELEMAX se kroz svoje aktivnosti i poslovanje zalaže za implementaciju pametnih sistema, te upotrebu obnovljivih izvora energije.